Kuhinja

Dnevni obroci su napravljeni prema zahtevima savremene ishrane i po normativima za decu.
Jelovnike sastavlja stručni tim u sastavu: nutricioniste, glavnog kuvara, pomoćnog kuvara, doktora – pedijatra, medicinske sestre i vaspitača.

Jelovnik se sastavlja i planira mesec dana unapred.

  • Vrtić ima svoju kuhinju, od 01.12.2004. godine, u kojoj se svakodnevno priprema hrana.
  • Deca imaju četiri obroka dnevno – doručak, užina, ručak, užina.
  • Redovnu kontrolu hrane nam obavlja CIN, regulisan ugovorom.

640false thumbnails under 500true false 800http://www.vrticfantasy.rs/wp-content/plugins/thethe-image-slider/style/skins/frame-white
  • 5000 random false 60 bottom 30
    Slide8
  • 5000 random false 60 bottom 30
    Slide17
  • 5000 random false 60 bottom 30
    Slide11
  • 5000 random false 60 bottom 30
    Slide18
  • 5000 random false 60 bottom 30
    Slide14
  • 5000 random false 60 bottom 30
    Slide19
  • 5000 random false 60 bottom 30
    Slide20
 
 
 
 
 
 
 

„Pravilna ishrana dece predstavlja jedan od najznačajnijih faktora rasta i razvoja predškolskog deteta. Zato mora biti pažljivo i dobro odabrana, prilagođena uzrasta i usaglašena sa nutritivnim vrednostima.
Pravilnom, kvalitetnom, raznovrsnom i kontolisanom ishranom prvenstveno se čuva zdravlje dece, podstiče njihov optimalni rast i razvoj; a pridonosi i sticanju pozitivnih navika u ishrani od najranije dobi.
Kako odrasli, tako i deca već u najranijem periodu imaju različite stavove prema ishrani, posebno ako je pripremljena na drugačiji odnosno nov način. Zato je neophodno da deca počnu da razvijaju pravilan stav prema hrani. Dakle, važno je stvoriti odgovarajuće uslove i pripremati decu za ponašanje u novim situacijama, kako im promene ne bi stvarale poteškoće.
Kod uvođenja nove ishrane ili pripremljene na drugačiji način od naviknutog, veliku ulogu igra ponašanje odraslih. Osim pripremanja ukusne hrane, važan je i njen estetski izgled, kako u poslužavniku, tako i u tanjiru; zatim odgovarajući pristup deci u vreme serviranja i uzimanja hrane. Važno je i strpljenje zbog dužeg perioda detetovog prilagođavanja. Naime, ako deca ponekad i odbiju hranu primpremljenu na drugačiji način, važno je pronaći način kako je ponuditi, uz obrazloženje vrednosti određenog jela, u čemu trebaju sarađivati svi koji rade sa decom kako bi njihovi stvaovi bili jedinstveni. Uzimanje hrane ne sme biti pod prisilom, jer tako može negativno uticati na zdravlje i razvoj ličnosti.
Prehrambene navike treba da budu važan deo zdravstvenog vaspitanja. Edukacijom o pravilnoj ishrani, prehrambenim navikama, prehrambenoj higijeni, davanjem pravilnog značaja obroku i jelu… želimo da detetu u periodu rasta i razvoja osiguramo zdravlje i blagostanje tela.“